Ознака: Agencija za borbu protiv korupcije

  • Rebalans br. 2: Posledica pada poreskih prihoda o kojoj se najmanje govori

    Rebalans br. 2: Posledica pada poreskih prihoda o kojoj se najmanje govori

    Rebalans budžeta, koji će sutra razmatrati poslanici Skupštine Vojvodine, donosi rezove u pokrajinskoj kasi od 4,34 milijarde dinara, tako da će ona posle svega iznositi 59,4 milijarde dinara. Drugi rebalans budžeta za 2015. predviđa deficit od 5,17 milijardi, ali će on u celosti biti pokriven iz prenetih sredstava iz ranijih godina.

    Kako je saopšteno sa sednice Pokrajinske vlade na kojoj je utvrđen Predlog PSO o rebalansu budžeta APV za 2015. godinu…

     

    Uzrok rebalansa budzeta, odnosno posledica njegovog smanjenja, leži prevashodno u drastičnom padu poreskih prihoda, odnosno prihoda od poreza na dobit.

     

    Ti prihodi (ustupljeni deo prihoda od poreza na zarade i poreza na dobit preduzeća) biće u ovoj godini za 4 milijarde dinara manji od procenjenog iznosa – umesto 14.816.000.000, procena je da će se u pokrajinsku kasu sliti 10.816.000.000 dinara.

    Prvobitno je bilo planirano da Pokrajina oprihoduje 4,8 milijardi od poreza na zarade i 10 milijardi od poreza na dobit. Pad prihoda od poreza na dobit posledica je, kako je navelo Ministarstvo finansija u nedavnom odgovoru kolegama u Pokrajini na njihov mesec dana stari zahtev za transferisanjem nedostajućih 4,4 milijarde iz tekuće rezerve budžeta Srbije u budžet APV, „pada profitabilnosti 11 najvećih kompanija u Vojvodini u 2014.

    Ministarstvo je u istoj epistoli potvrdilo da ni savršenom republičkom budžetu ne cvetaju ruže, barem ne po pitanju punjenja od poreza na dobit pravnih lica.

     

    Budžet Republike Srbije imao je još veći pad prihoda po istom tom osnovu.

     

    Rezovi u budžetu najviše će uticati na obim kapitalnih investicija – umesto planiranih 15 milijardi, ove godine u takve projekte biće investirano 3,3 milijarde manje. Stezanje kaiša primoralo je, takođe, pokrajinske sekretarijate da odustanu od planiranih konkursa i projekata iz programskog budžeta.

    Neke je štednja ipak mimoišla. Pri upoređivanju odluke o rebalansu iz jula ove godine i predloga novog rebalansa uočava se da su umanjenja izostala u skupštinskom budžetu. Takvoj ideji iz zgrade preko puta rezolutno se suprostavio nadležni skupštinski Odbor za administrativna i mandatna pitanja.

    Postoji, međutim, jedna posledica pada poreskih prihoda (u vojvođanskom budžetu) o kojoj se uopšte ne govori.

    Ne govore o tome ni stranke, iako je – ali samo naizgled! – to pitanje koje se isključivo njih tiče.

    Naime, prošlogodišnjim izmenama Zakona o finansiranju političkih aktivnosti promenjena je formula po kojoj se izračunava iznos budžetskih sredstava namenjenih finansiranju redovnih aktivnosti stranaka, odnosno troškova izborne kampanje.

    Taj procenat se više ne određuje na osnovu rashoda budžeta (republičkog, pokrajinskog, lokalnog), već – pogađate – na osnovu poreskih prihoda.

    Pa tako, umesto 0,15% rashoda tim izmenama je predviđeno da se za redovan rad stranaka obezbeđuje 0,105% poreskih prihoda (čl. 16) iz datog budžeta. S druge strane, umesto 0,1% rashoda budžeta za finansiranje izborne kampanje iz budžeta biće izdvajano tek 0,07% poreskih prihoda (čl. 20).

    U praktičnom smislu: da su pokrajinski izbori održani protekli vikend, stranke koje bi učestvovale na tim izborima za kampanju bi dobile ukupno 10.371.200 dinara – 20% bi podelile sve prijavljene liste, dok bi ostatak srazmerno pripao onima koji osvoje mandata; ako bi pak pokrajinski izbori nekim čudom bili održani do kraja godine, strankama bi, zahvaljujući padu poreskih prihoda, iz javnih izvora pripalo tek 7.571.200 dinara. Ako ne dođe do drastičnih promena u trendu punjenja pokrajinskog budžeta, otprilike ovoliko bi stranke mogle da očekuju i u budžetu za izbornu 2016. godinu.

    Poređenja radi, strankama je na prethodnim izborima, maja 2012. isplaćeno 54.136.106.83 dinara iz budžeta. Ali, tada je još važio stari zakon…

    Prema podacima Agencije za borbu protiv korupcije, sedam aktuelnih parlamentarnih stranaka (DS, SNS, LSV, SPS, SVM, DSS i SRS) dobilo je te godine za kampanju 48.201.620 dinara iz pokrajinskog budžeta, što je bilo oko trećine njihovih prikazanih ukupnih prihoda u kampanji (163.685.191 dinar).

    Učešće javnih izvora u budžetu stranke za kampanju kretao se od 10% (SPS) do 98,5% (SVM) i čak 100 odsto za DSS. U budžetu DS novac iz pokrajinskog budžeta činio je 66% ukupnih prihoda, dok je taj procenat kod SNS daleko veći – 91%.

    (Izveštaji stranaka o troškovima kampanje pokazuju da su kredite uzele samo dve od pomenutih sedam stranaka – SVM (50.000) i SRS (7.000.000 dinara)).

    S druge stranke, SPS i LSV su obezbedile najviše prihoda od donacija pojedinaca i preduzeća. Velikodušni pojedinci i firme donirali su, oh, 59.369.209 dinara što je činilo čak 82,5% prihoda SPS.  U budžetu pak LSV donacije (28.147.000 dinara) činile su 70 odsto prihoda te stranke. Imajući to u vidu, ove dve stranke, dakle, ne bi trebalo da pad poreskih prihoda posmatraju s prevelikim uznemirenjem.

    Na rashodnoj strani, novac koji je sedam stranaka dobilo iz budžeta pokrio je tek oko četvrtine troškova kampanja tih stranaka (190.991.303 dinara). Većina stranaka (njih pet) je uspela da više-manje izbalansira prihode i troškove – s druge strane, DS je svojim prihodima pokrila samo polovinu ukupnih rashoda (46.213.601 dinar) kampanje.

    U predstojećoj kampanji strankama neće mnogo značiti ni mogućnost da za te troškove koriste sredstva namenjena za redovne aktivnosti (čl. 19). Kada je usvajan budžet za 2015,  za to je bilo predviđeno 15,5 miliona dinara; na osnovu predloženog rebalansa stranke će za potrebe redovnih aktivnosti moći da računaju na 11,3 miliona dinara.

    Od novembra prošle godine, kada je zakon izmenjen, stranke su imale savim dovoljno vremena da sačine strategiju punjenja budžeta za kampanju. Otuda se verovatno i ne uzrujavaju previše zbog možebiti dodatnog smanjenja iznosa iz budžeta koji će im pripasti kada početak izborne trke bude ozvaničen: to što im bude uplaćeno, biće svakako dobrodošlo, dovoljno za pokrivanje troškova….recimo, prikupljanja potpisa. Biće onih koji će se odvažiti da ište kredite, kao i onih kojima to više nikad neće pasti na pamet; računaće se, takođe, na velikodušne donatore koji će, odbacujući s gnušanjem insinuacije o quid pro quo, a svi u zapanjujućem identičnom iznosu, od srca pomoći da se uspešno provede još jedna izborna kampanja njihove omiljene stranke.

     

     

  • Mirović podneo ostavku u Skupštini Vojvodine

    Mirović podneo ostavku u Skupštini Vojvodine

    Četiri dana od izbora za ministra regionalnog razvoja i lokalne samouprave Igor Mirović je danas podneo ostavku na mesto poslanika SNS u Skupštini AP Vojvodine.

    Nakon jučerašnjeg intervjua Večernjim novostima, u kojem je rekao da „planira da podnese ostavku na poslaničku funkciju u vojvođanskom parlamentu“,  Mirović je na naše današnje pitanje kad će to učiniti uzvratio kratkom sms porukom: „Podneo sam danas.“ Potvrdu te informacije dobili smo i iz Pisarnice Skupštine Vojvodine gde su nam rekli da je „ostavka danas zavedena“.

    U činjenici da je Mirović ostavku podneo nakon izbora za ministra nema, međutim, ničeg sporno, tvrde u Agenciji za borbu protiv korupcije.

    Svaki funkcioner, pa i novoizabrani ministar Mirović, nije dužan da pre imenovanja na neku drugu funkciju podnese ostavku na prvu, jer ne zna da  li će biti izabran, postavljen ili imenovan na drugu javnu funkciju.

    Po ovome ispada da su, za razliku od kolege Mirovića, ministri Aleksandar Antić i Branko Ružić bili uvereni u to da će biti deo Dačićeve vlade, pa su i pre polaganja zakletve podneli ostavke na poslaničke funkcije u Skupštini Srbije.  Ustav Srbije, u članu 126, zabranjuje članu Vlade da bude poslanik u Narodnoj skupštini, skupštini autonomne pokrajine ili skupštini jedinice lokalne samouprave (…)

    Image

    (izvor: alo.rs)

    Ako ministar pre imenovanja, a zbog, je li, neizvesnosti pri glasanju, nije dužan da podnese ostavku na dotadašnju funkciju, kao što navode u Agenciji, postavlja se pitanje u kom roku je dužan da se stare funkcije oslobodi?

    Neki bi rekli  – odmah po preuzimanju nove funkcije, ako to već nije uradio pre imenovanja.  U pogledu zakona, taj rok, međutim, nije određen.

    U mejlu koji nam je stigao iz Agencije podsećaju da je zakonom precizirano tek da funkcioner koji ima nameru da vrši više javnih funkcija, ima rok od tri dana od imenovanja, postavljenja ili izbora od Agencije da zatraži saglasnost za vršenje druge javne funkcije.

    U međuvremenu, svaki funkcioner može da da ostavku na jednu funkciju, u kom slučaju nije u obavezi da podnese navedeni zahtev.

    Mirovićev odazak iz klupa vojvođanske skupštine biće ozvaničen, sva je prilika, na prvoj sednici Skupštine nakon letnjeg raspusta, kada mu bude konstatovana ostavka, a najaverovatnije na sednici nakon nje sleduje verifikacija Mirovićeve zamene u poslaničkim klupama.

    agencija

    (Odgovor Agencije za borbu protiv korupcije)