Ознака: Miloš Gagić

  • Skupštinski odbor koji ne voli javnost

    Skupštinski odbor koji ne voli javnost

    Od početka ove godine na snazi je propis koji u jednom svom članu ukinuo dosadašnji limit za broj poslanika s pravom zapošljavanja u Skupštini AP Vojvodine. Teoretski, od 1. januara 2015. pravo na zapošljavanje ima svih 120 vojvođanskih poslanika.

    Van Skupštine Vojvodine sa tom interesantnom promenom, međutim, do danas je uspeo da se upozna samo onaj deo javnosti koji redovno čita „Službeni list APV„.

    Ništa bolje stvari ne stoje ni unutar Skupštine Vojvodine. U neformalnim razgovorima po skupštinskim hodnicima tokom prošlonedeljnih zasedanja, od jednog broj poslanika moglo se čuti da su a) iznenađeni i da su b) prijatno iznenađeni ovom novinom.

    Tu novinu sadrži Odluka o primanjima poslanika u Skupštini AP Vojvodine koju je usvojio Odbor za administrativna i mandantna pitanja na sednici održanoj 22. decembra prošle godine. Odluka je objavljena u Službeni list APV br. 54-2014.

    U članu 3. te odluke, pored ostalog, stoji:

     

    U radnom odnosu u Skupštini mogu biti: predsednik Skupštine, potpredsednici Skupštine, predsednici skupštinskih odbora i poslaničkih grupa, na lični zahtev i poslanici, na predlog poslaničke grupe, a u skladu s mogućnostima budžeta AP Vojvodine.

     

    Do ove odluke, počev od marta 2007. godine, pravo na stalni radni odnos imali su predsednik Skupštine, potpredsednici Skupštine, predsednici skupštinskih odbora i do 50% poslanika, srazmerno stranačkoj zastupljenosti“. (Službeni list APV br. 04-2007)

    Međutim, i pored uklanjanja limita za broj stalno zaposlenih poslanika, ove godine ipak neće biti moguće da se zaposle svi oni koji bi to želeli. Kvaka je u – „u mogućnostima budžeta“.

     

    Pokrajinskom skupštinskom odlukom o budžetu APV za 2015. godinu planirana su sredstva za plate 85 izabranih lica. Prema evidenciji Pokrajinskog sekretarijata za finansije, radni odnos u Skupštini zasnovan je sa 73 izabrana lica. Prema tome, broj poslanika za koji su budžetom APV odobrena sredstva za plate, a koji prema našoj evidenciji do 12. februara nisu zasnovali radni odnos u Skupštini APV, je 12.

     

    (iz odgovora Pokrajinskog sekretarijata za finansije dostavljenom blogu Vojvođanska)

     

    tabela plate

    (iz odgovora Pokrajinskog sekretarijata za finansije dostavljenom blogu Vojvođanska)

     

    Kad je reč o pravima pokrajinskih poslanika, uključujući tu i njihove plate, mediji s vremena na vreme uživaju u tome da upoređuju prava sa malim obimom poslaničkih aktivnosti i obaveza. Upkos tome, postoje ipak opravdani razlozi za širenje mogućnosti za zapošljavanje svih poslanika u Skupštini Vojvodine; za ovu priču to, međutim, nije toliko važno.

    Ovde je, naime, bitan način na koji se javnost obaveštava, tačnije – ne obaveštava, o ovakvim potezima. A ignorisanje i isključivanje javnosti Odbor za administrativna i mandantna pitanja odavno je (prećutno) usvojio kao svoj modus operandi.

    Postavši ujedno tako najtajanstveniji među 19 skupštinskih odbora.

    Od 22. juna 2012, kada je konstituisan tekući saziv Skupštine, taj odbor održao je 65 sednica – poslednju 13. marta ove godine.

    I sve one, tako stoji u odgovoru Skupštine Vojvodine dostavljenom ovom blogu, održane su bez prisustva medija. Iz prostog razloga – jer mediji nikad nisu ni bili pozivani na sednice. Za razliku od sednica svih ostalih skupštinskih odbora.

    Sa sednica Odbora za administrativna i mandantna pitanja, dalje, nije objavljeno nijedno saopštenje. Za razliku od sednica svih ostalih skupštinskih odbora.

    Pa tako, da su medijima bile uredno najavljivane sednice tog odbora, verovatno bi na jednoj,  početkom decembra, mogli da saznaju da se predlogom skupštinskog budžeta, a njega utvrđuje upravo taj odbor, traži više para u pokrajinskoj kasi za plate poslanika. A onda bi već narednoj bili u prilici da se upoznaju sa odlukom koja podržava takav predlog i ujedno formalno ukida ograničenje za broj poslanika s pravom na stalni rad u Skupštini.

    Kao akt odbora, ta odluka nije razmatrana u plenumu, dakle na samoj sednici Skupštine Vojvodine, pa javnost – koliko ni sami poslanici – čak ni na taj način nije o tome mogla da sazna.

    Mogli su, svi oni – jedino ako su pasionirani čitaoci „Službenog lista APV“.

    I, na kraju, najvažnije pitanje: ko je omogućio ovom odboru da bezmalo tri godine JEDINI ne oseća ama baš nikakvu obavezu da putem medija ili saopštenja informiše javnost o svom radu?

    Za takvo postupanje, međutim, do sada niko nije uspeo da pruži prihvatljivo obrazloženje.

    Nadležnosti Odbora su zaista takve da ne zahtevaju isključivanje javnosti. Ali, stvarno ne znam kako je došlo do toga da se mediji ne pozivaju na sednice. Mislim da je to praksa koja je nasleđena iz prethodnog saziva Skupštine“, objašnjava Miloš Gagić, predsednik Odbora za administrativna i mandantna pitanja od saziva 2008-2012. sve do oktobra prošle godine, kada je smenjen (naravno, iz posve drugih razloga).

    U članu 26. PSO o Skupštini AP Vojvodine navodi se, inače, da su „sednice odbora Skupštine javne, osim ako za pojedinu sednicu odbor ne odluči drugačije“.

    „Ne, nikada Odbor nije doneo odluku o tome da se na sednice ne pozivaju mediji, potvrđuje Gagić, inače član poslaničkog kluba NDS, kao i sadašnji predsednik, Robert Santo. Da stvar bude bizarnija, Gagić navodi i da tokom njegovog mandata „niko od članova odbora nije ni postavio pitanje o tome zašto na sednicama nema ama nijednog novinara“.

    Možda samo ne žele…da ih bilo ko uznemirava u radu?

     

    donotdisturb

     

     

    (preuzeto sa www.etsy.com)

     

     

     

  • Ilija Ćosić preuzima novosadske demokrate

    Ilija Ćosić preuzima novosadske demokrate

    Pokrajinski poslanik Demokratske stranke prof. dr Ilija Ćosić biće jedini kandidat za predsednika novosadskog odbora te stranke na unutrastranačkim neposredim izborima 8. juna, potvrdili su izvori iz GODS.  Iza ovog, po svemu sudeći, kompromisnog rešenja, u čijem pronalaženju su učestvovali i visoki funkcioneri DS, ne s apsolutnim oduševeljenjem u četvrtak uveče stao je Gradski odbora, čime je ozvaničena Ćosićeva kandidatura.

    (EDIT:  Na izborima za predsednika GO DS ipak će biti više kandidata. Naime, pored Ćosića  kandidature su podneli i Dejan Kovač, član Izvršnog odbora GODS, i Miroslav Salonski. I Kovač i Salonski svoje kandidature su podneli poslednjeg dana kandidacionog roka, 28. maja.)

    Kandidatura nekadašnjeg dekana Fakulteta tehničkih nauka, a Ćosić je najvećim fakultetom u okviru Univerziteta u Novom Sadu upravljao čak 14 godina – sve do prošlogodišnjih pokrajinskih izbora, došla je prilično neočekivano. Tim pre jer su novosadski mediji ranije objavili da je za prvog čoveka novosadskih demokrata viđen dr Života Lazarević, takođe aktuelni pokrajinski poslanik, dok se poslednjih dana spekulisalo o još jednom kandidatu iz klupa Skupštine Vojvodine – Milošu Gagiću, nekadašnjem „otporašu“.

    Iako se donedavno, kako je izvestio Radio 021, žestoko opirao odlasku s mesta predsednika GO, Igor Pavličić, bivši gradonačelnik Novog Sada, sada čak nije ni pokazao nameru da se ponovo kandiduje. Razumna odluka, s obzirom da je u septembru smenjen s mesta gradonačelnika, a njegova stranka postala opoziciona. No, i bez toga svakom stranačkom ogranku bi bila potrebna sveža krv nakon sedam godina šefovanja jedne osobe (Pavličič je, kao novajlija u politici, prvi put izabran 2006, a reizabran 2008. i 2010.).

    Makar po godinama s Čosićem (64) je to „unošenje sveže krvi“ prilično upitno. No, vrlo je verovatno da je DS-u u ovom trenutku više stalo da se krv dodatno ne uzburka i da se rane iz poraza zaleče a ne da se dosoljavaju. Iako nije skroz u demokratskom duhu, opcija sa samo jednim, i to kompromisnim kandidatom u ovom trenutku je ocenjena kao daleko bolja od dva (ili više) kandidata, jer bi to neminovno, iskustvo, naime, tako pokazuje, dovelo do „klanizacije“ članstva i poslovičnog bavljenja sobom, umesto političkim rivalima.

    Image

    Ćosić nije bez političkog iskustva, a mnogi mu odaju priznanje na umešnosti u vođenju složenog sistema kakav je odista FTN. Kakav autoritet ima u svom matičnom odboru, videće se po odzivu članstva, njih oko 2500, na izborima za nešto više od dve nedelje. A da li će ponovo biti umešan u rukovođenju ništa manje složenog sistema, videće se već na sledećim lokalnim izborima.