Naravno da tri grba mogu da stanu u pečat. Pravo pitanje je – kako će to izgledati?

Mi možemo da uradimo gotovo sve što se od nas zatraži.“

Pitajte bilo kog pečatoresca i sigurno ćete čuti ovakav stav. Svaki će vam, međutim, naglasiti sledeće:

Možete da zatražite da u sastavu pečata bude sve što se zamislili, ali o nečemu se ipak mora voditi računa – na šta će na kraju da liči otisak pečata na papiru. Ništa od toga nije važnije.

Sagovornik Vojvođanske, jedan od novosadskih pečatorezaca, nije znao za nameru vojvođanskih poslanika o tome da na zasedanju 15. septembra urede izgled i korišćenje simbola i tradicionalnih simbola AP Vojvodine, čije je postojanje uvedeno Statutom APV iz 2014. godine (član 9.).

Kažete, Vojvodina će imati dva grba i dve zastave, i da će i grbovi i zastave morati da se koriste uporedo?“

„Da,  tako piše i u Statutu Vojvodine i u predlogu odluke.“

Download (PDF, 201KB)

 

(NOTE: Ovaj predlog neznatno se razlikuje od onog koji se prošle godine našao pred poslanicima, ali nije usvojen.)

 

Sagovornik Vojvođanske gleda u jedan stari dokument na kome se nalazi pečat Skupštine AP Vojvodine.

„Ako me pitate da li se postojećim grbovima Republike Srbije i AP Vojvodine u pečatu može dodati još jedan – kako rekoste, tradicionalni? – moj odgovor je – naravno da može, sve se može. Problem je, međutim, što se u otisku ti grbovi neće najbolje videti. Prosto, da bi svi stali u pečat, neminovno je da njihove dimenzije budu umanjene toliko da bi mogle da stanu u predviđeni prostor unutar pečata.“

E, da – zaboravite na ideju o povećanju prečnika pečata. Zakon o pečatu državnih i drugih organa je u članu 6. veoma jasan:

Prečnik pečata koji se ispisuju na srpskom jeziku ćiriličkim pismom i na jeziku i pismu pripadnika  nacionalnih manjina iznosi od 40mm do 60mm.

 

Iz razumljivih razloga, prečnik pečata vojvođanske skupštine iznosi maksimalnih 60mm, kako bi natpis Republika Srbija, Autonomna Pokrajina Vojvodina, Skupština Autonomne Pokrajine Vojvodine, Novi Sad, mogao da bude ispisan na srpskom jeziku ćiriličkim pismom, kao i na jezicima koji su u službenoj upotrebi u AP Vojvodini. I da ostane mesta…za grbove: obavezni državni i jedan vojvođanski…ili koliko ih već ima.

 

pečatZvanični pečat Skupštine AP Vojvodine (prečnik 60mm)

 

U pečatu Skupštine AP Vojvodine, konkretno, prostor za grb(ove) dimenzija je 1,6 x 1,5 cm (okvirno). Postojeći grbovi – Mali grb Republike Srbije i onaj AP Vojvodine iz 2002. – dimenzija su (takođe okvirno) 1,3 x 0,7 cm (zbog krune na vrhu), odnosno 0,9 x 0,7 cm. U otisku pečata ti grbovi se, inače, dobro prepoznaju.

Sa pridruženim grbom, i to još s krunom na vrhu, to, međutim, sasvim sigurno neće biti slučaj.

 

važeći grb

Grb AP Vojvodine (usvojen 2002, potvrđen Statutom iz 2014.)

grb

Tradicionalni grb AP Vojvodine (uveden Statutom iz 2014.)

„Oba postojeća grba morala bi da budu srazmerno umanjena (za pola? – op.a), kako bi ispod njih mogao uopšte da stane još jedan“, tvrdi sagovornik Vojvođanske. „Priznajem, nisam nikad pravio pečate s tri grba, niti znam da je neko od kolega to radio, i zato se pitam na šta bi, nakon umanjenja, ličili ti grbovi u otisku. Nije mi jasna svrha da sva tri grba reda radi postoje u pečatu, ali da se ne vide dobro u otisku pečata.

Prema predlogu odluke koja će se u četvrtak naći pred poslanicima, „grb i tradicionalni grb uporedo će se koristiti u sastavu pečata pokrajinskih organa i službi koje osniva AP Vojvodina“ (član 9.) U članu 15. predloga navodi se da će se pečati pokrajinskih organa i službi koje osniva AP Vojvodne uskladiti s odlukom „najkasnije u roku od šest meseci“ od supanja na snagu odluke (osmog dana nakon objavlivanja u „Službenom listu APV“ – op.a.).

Za one pečatoresce koji budu dobili taj posao, bitka za najveći izazov pri uglavljivanju sva tri grbo vodiće se nesumnjivo između pečata Skupštine Vojvodine i – moj favorit – Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine-nacionalne zajednice. Oba, kao i svi drugi pečati, sa tekstom ispisanim na svim jezicima u službenoj upotrebi u AP Vojvodini.

Pitate se: zašto o ovome autori predloga nisu vodili računa?

Zapravo, jesu, tvrdi za Vojvođansku prof. dr Slobodan Orlović, vanredni profesor na Pravnom fakultetu u Novom Sadu i član, za ovo pitanje ovlašćenog, skupštinskog Odbora za pitanje ustavno-pravnog položaja Pokrajine iz redova naučnih i stručnih radnika.

„O tome je, naravno, vođeno računa. Stvar je zanata, pečatoresca“, napisao je profesor Orlović u mejlu Vojvođanskoj odgovarajući na pitanje zašto se pri utvrđivanju sadašnjeg, ali i neuspelog prošlogodšnjeg predloga, nije vodilo računa o tome kako će, sa tri utisnuta grba, izgledati pečati pokrajinskih organa, čije su dimenzije zakonski definisane.

Politički naum mogu da urazume neke stvari, ali među njima sigurno nije – običan lenjir.

No Responses

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *