Većina odlučuje o izborima u decembru. Baš tako.

Nakon dve nedelja ničeg-osim-najave u medijima, „Večernje novosti“ su danas prve ponudile, istina tek delimično, objašnjenje o tome kako bi moglo da dođe do istovremenog raspisivanja lokalnih i pokrajinskih izbora za (20?) decembar.

Štaviše, ovo je i prvi put da se (ne)svesno nagoveštava posezanje – konačno! – za propisanom procedurom za raspisivanje izbora za poslanike u Skupštini Vojvodine.

 

U vrhu SNS, naime,  potpuno su uvereni da će se u narednim mesecima formirati nova vladajuća većina u skupštini (sic!) Vojvodine koja će sklopiti brz dogovor o datumu izbora.

 

Istini za volju, za raspisivanje pokrajinskih izbora nije potreba većina koja bi vladala – dovoljna je tek ad hoc koalicija (bez DS, u svakom slučaju) s ambicijom da izazove prevremene izbore.

Za izazivanje izbora takva koalicija imala bi po Statutu dva puta, a) praktičniji i b) bespotrebno komplikovaniji:

a)  da trećina poslanika zatraži da im prevremeno prestane mandat i da u roku od 15 dana najmanje 61 poslanik glasa o samoraspuštanju Skupštine; u tom slučaju predsednik Skupštine bi bio dužan da u narednih 30 dana raspiše nove izbore  (čl. 40 Statuta APV i čl. 8 PSO o izboru poslanika u Skupštinu Vojvodine);

b)  da smeni aktuelnog vojvođanskog premijera (potreban 61 glas) i da u narednih 60 dana ne dođe do izbora novog premijera; postoji mogućnost i da premijer sam ponudi ostavku i da takođe u narednih 60 dana ne bude izabran njegov naslednik; u oba slučaja, izbori se raspisuju u narednih 30 dana (čl. 50 Statuta i čl. 8 PSO o izboru poslanika u Skupštinu Vojvodine).

Treća i poslednja varijanta je, naravno, da predsednik Skupštine, shodno članu 33 Statuta, u martu raspiše redovne izbore, koji bi bili održani najkasnije do 22. maja 2016. godine.

Inače, raspuštanje i samoraspuštanje, kao i raspisivanje novih izbora, u isključivoj su nadležnosti AP Vojvodine – njene Skupštine i njenog predsednika.

Što se tiče famoznog dogovora predsednika Skupštine Srbije i Skupštine Vojvodine, Maje Gojković i Ištvana Pastora o istovremenom održavanju pokrajinskih i lokalnih izbora, ničeg tu ne bi bilo neobičnog budući da takva praksa postoji neprekidno još od 1992. godine.

 

Gojković i Pastor

Logično je da će usklađivati datume: Ištvan Pastor i Maja Gojković (preuzeto sa blic.rs)

 

U prilog tvrdnji da će izbora biti 20. decembra Novosti navode da se razmišlja o usvajanju novog zakona o lokalnoj samoupravi „kojim bi se praktično ’skratio mandat’ opštinskim vlastima i koji bi ih odveo na prevremene izbore, nekoliko meseci pre redovnog roka“.

Lokalne izbore raspisuje predsednica Narodne skupštine a o prema važećem Zakonu o lokalnim izborima „izbori za odbornike moraju se sprovesti najkasnije 30 dana pre kraja mandata odbornika kojima ističe mandat“ (čl. 2). Isti zakon propisuje i da „od dana raspisivanja izbora do dana održavanja izbora ne može proteći manje od 45, ni više od 60 dana“ (čl. 8).

Za održavanje izbora u vanrednim terminima nisu, dakle, dovoljne puke najave – potrebna je ipak akcija. U slučaju pokrajinskih izbora, na okupljanju većine, na ovaj ili onaj način, željne samoraspuštanja. Ili, u slučaju lokalnih izbora, na eventualno usvajanju novog zakona, ako pravna gimnastika kojim slučajem zataji.

A to da li su izbori redovni ili vanredni, e na njihov karaker ne upućuje nikakva „politička praksa“ već isključivo procedura po kojoj se izbori raspisuju. Političke prilike odvajkada samo utiču na to za kojom će procedurom biti posegnuto.

Comments

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *