Ознака: Bojan Pajtić

  • Promena koju je doneo izbor nove Pokrajinske vlade (u jednom tvitu)

    Promena koju je doneo izbor nove Pokrajinske vlade (u jednom tvitu)

    tvit posle 24 godine

    Tvit sa jučerašnje sednice Skupštine Vojvodine, nakon izbora Pokrajinske vlade

     

    Primopredajom dužnosti između dosadašnjeg i predsednika juče izabrane Pokrajinske vlade, Bojana Pajtića i Igora Mirovića, danas je zvanično označen kraj dvopartizma u kabinetu na prvom spratu Banovine.

    Od 1992. i uvođenja višestranačja u Vojvodini, Mirović, funkcioner Srpske napredne stranke, postao je šesti „stanar“ tog kabineta ali i prvi koji ne pripada strankama svojih prethodnika.

    U protekle 24 godine, naime, funkcija šefa vojvođanske izvršne vlasti bila je u rukama ili Socijalističke partije Srbije (osam godina i tri meseca), ili Demokratske stranke (15 godina i osam meseci).

    Tokom 90-ih godina predsednici Izvršnog veća AP Vojvodine iz redova SPS bili su  Koviljko Lovre (30. jul 1992 – 26. januar 1993), Boško Perošević (26. januar 1993 – 13. maj 2000) i Damnjan Radenković (29. jun 2000 – 23. oktobar 2000; kao vd predsednika od 13. maja do 29. juna 2000).

    Izvršno veće, odnosno kasnije Pokrajinsku vladu nakon 2000. vodili su isključivo predstavnici Demokratske stranke: Đorđe Đukić (23. oktobar 2000 – 30. oktobar 2004) te Bojan Pajtić (30. oktobar 2004 – 20. jun 2016).

     

    [gview file=“http://vojvodjanska.rs/wp-content/uploads/2016/06/Pokrajinska_vlada_2016.pdf“]

     

     

  • „Čuvari Banovine“ u prelaznom periodu

    „Čuvari Banovine“ u prelaznom periodu

    U četvrtak je u Skupštini AP Vojvodine ozvaničena samo osovina nove skupštinske većine – ko će je, uz SNS i SVM, još činiti, znaće se po okončanju razgovora o budućoj Pokrajinskoj vladi.

    A do tada, u službi, je li, građana Vojvodine ostaje Pokrajinska vlada izabrana još 2012. godne.  Zbog novonastalih okolnosti, međutim, njeno delovanje u narednih desetak dana biće sve samo ne vladanje: uz nadležnosti kakve su propisane, to će pre izgledati kao čuvanje Banovine do dolaska pobednika na aprilskim izborima.

    Konstituisanjem novog skupštinskog saziva prestao je mandat prethodnom sazivu, ali istovremeno i Pokrajinskoj vladi, na čijem je čelu od 2012. (bio) Bojan Pajtić. Kako pregovori SNS sa drugim strankama o novoj Pokrajinskoj vladi još nisu okončani, članovi Pajtićevog kabineta (ili barem oni koji nisu proteklih dana prešli na nove funkcije), silom prilika, ostaju na svojim radnim mestima.

    Od osam skupštinskih saziva u protekle 24 godine, četiri Izvršna veća/Pokrajinske vlade nisu izabrane u danu konstitutisanja novog skupštinskog saziva – 1992, 1993, 2012. i 2016. godine.

    Aktuelni slučaj se, međutim, razlikuje značajno od prethodnih: ovo je, naime, prvi put da  predsednik i većina članova vlade kojoj je istekao mandat – pripadaju odskora opozicionoj stranci (DS).

    Banovina

    U slučaju elementarnih nepogoda odlazeća vlada može da donosi odluke (foto: vojvodjanska.rs)

     

    Čime sve može da se bavi odlazeća/tehnička/lame duck Pokrajinska vlada? Okvir poslova određen je propisima i on nije preterano širok, ali je ovo, razumljivo, prvi put da su se u takvoj vladi zainteresovali za dodatno tumačenje.

    Čekamo da nam pravnici u vladi daju precizna tumačenja, kaže za Vojvođansku Miroslav Vasin, novoizabrani potpredsednik Skupštine Vojvodine i odlazeći pokrajinski sekretar za privredu, zapošljavanje i ravnopravnost polova.

    U članu 15. PSO o Pokrajinskoj vladi navodi se da „Pokrajinska vlada kojoj je prestao mandat može da vrši samo tekuće i neodložne poslove, ne može predlagati pokrajinske skupštinske odluke i druge opšte akte, niti donositi akte izuzev ako je njihovo donošenje vezano za zakonski rok ili to nalažu potrebe AP Vojvodine, interesi odbrane od elementarnih nepogoda ili druge vanredne situacije.“

    Odlazećoj Pokrajinskoj vladi, navodi se dalje, potpuno su vezane ruke u pogledu imenovanja i razrešenja rukovodećih lica u pokrajinskoj upravi, drugim organizacijama i službama AP Vojvodine, kao i u javnim preduzećima, ustanovama i drugim organizacijama čiji je osnivač AP Vojvodina.

    Odlazeća vlada, kaže Vasin, ne može da donosi akte, osim u posebnim okolnostima, i to je jasno. Ostaje da se vidi šta tačno spada u „tekuće i neodložne poslove“. Pretpostavljamo da to obuhvata i završetak već započetih poslova, kao što su konkursi, ali o tome moraju da se izjasne pravnici.

     

  • Izbacivanje SVM: četiri razloga za i protiv

    Izbacivanje SVM: četiri razloga za i protiv

    Nemojte od nas da tražite da tu odluku poštujemo jer smatramo da ona nije dobra. Ovaj moj stav će verovatno imati posledice.

    (Ištvan Pastor, predsednik Saveza vojvođanskih Mađara i predsednik Skupštine Vojvodine)

    U narednim danima razgovaraćemo o tome s koalicionim partnerima. U svakom slučaju, nismo ravnodušni prema odluci SVM.

    (Bojan Pajtić, predsednik Demokratske stranke i predsednik Pokrajinske vlade)

    Hoće li odluka SVM da ne podrži rekonstrukciju Pokrajinske vlade zaista imati posledice po tu stranku? Pastor ih ne isključuje, no istovremeno i ne najavljuje potez koji bi ih predupredio: izlazak iz koalicije. Pajtić, s druge strane, na konkretno novinarsko pitanje o posledicama po SVM, odgovara vrlo nekonkretno.

    Odluka SVM sve je juče izenadila, to se nije dalo sakriti. SVM, istina, ne samo da nije učestovao u pregovorima o rekonstrukciji, već se nisu ni ustručavali da iznesu blagi prezir prema tom procesu (Pastor: „Rekonstrukcija je šminkanje mrtvaca.“).

    Koliko je stav SVM sve iznenadio i izazvao pometnju, najbolje svedoče dva momenta: to što je kandidat za potpredsednika Vlade i pokrajinskog sekretara za poljoprivredu, Branislav Bogaroški bio prinuđen da na početku sednice povuče ranije datu ostavku na poslaničku funkciju; i to što je u ponedeljak ujutro poslanica PSS iz poslaničkog kluba SNS prešla među demokrate.

    Emocije su u ponedeljak poprilično bile uskovitlane nakon što je Pastor pola sata pre početka sednice obznanio stav svoj stranke (nakon toga su se, navodno, pojedini poslanici DS interesovali o proceduralnoj mogućnosti da se na dnevni red sednice hitno uvrsti – smena predsednika Skupštine.), i one jesu delom reflektirale u izjavama dvojice političara.

    Obojica su, kao iskusni političari, odavno svesni toga da je jutro pametnije od večeri. Ovog jutra, na stolu bi se, podastrano za ozbiljnu analizu, mogli naći sledeći razlozi pro et contra za „kažnjavanje“ SVM.

    Za: SVM nije podržao rekonstruisanu Vladu i program rada te Vlade!

    Protiv: Nije, ali i glasanje o budžetu je u izvesnom smislu takođe glasanje o poverenju Vladi . Podsećanja radi, SVM 2009. nije podržao ni državni ni pokrajinski budžet za narednu godinu i – ostali su u vladajućim koalicijama na oba nivoa. Istina, u znak „odmazde“ prerpeli su udar na lokalnom niovu (Subotica, Senta). DS je tada raspolagao komotnom većinom i bez SVM, pa ih opet nisu ekskomunicirali iz koalicije.

    Za: SVM je stao na stranu opozicije!

    Protiv: Pa i odluka o novim izbornim pravilima, iz juna ove godine, doneta je glasovima LSV i kompletne opozicije, uz protivljenje SVM i DS, dakle. Ok, neko će reći da izborna odluka i rekonstrukcija ne mogu da se porede, ali neke sličnosti se prosto nameću: LSV je glasao zajedno s opozicijom, a SVM juče kao što bi sama opozicija poželela. Ono što važi za jednog, moralo bi da važi i za ostale.

    pastor-i-pajtic_660x330Re/dekonstrukcija odnosa? (foto: rtv.rs)

    Za: SVM je prevario koalicione partnere!

    Protiv: U „danu posle“ svakako je izvodljivo da se Pastoru „učitavaju“ razni stavovi u izjavama, ali je fakat da on nijednog trenutka nije eksplicitno nagovestio uskraćivanje podrške. On, rekosmo, nije bio pristalica rekonstrukcije, ali je imao stav – radite šta hoćete, ali nas (resor, JP i nameštenja) ne dirajte. Takav stav je, na kraju krajeva, par dana uoči sednice ponovio i šef poslanika SVM Šandor Egereši.

    E sad, rekonstrukcija zaista nije dotakla resor jedinog člana SVM u Pokrajinskoj vladi, i ako bi se samo to gledalo – moglo bi se govoriti o prevari. Ovo, međutim, stoji samo pod uslovom da rekonstrukcija Vlade, a javnost o drugačijem još nije obaveštena, nije bila planirana i „po dubini“, odnosno da je njen kranji domet Pajtićev kabinet, a ne i neka druga nameštenja koja su u nadležnosti Vlade i Skupštine. Pada mi na pamet – javno preduzeće…

    Što se tiče motiva za „verolomstvom“, mnogi ga vide u koalicionom savezu SVM i SNS. Premijer Vučić je dan pre sednice boravio u Subotici a domaćin mu je bio upravo Pastor. Premijer nije samo bio prisutan na događaju od značaja za SVM i vojvođanke Mađare, već je i Vlada Srbije 30. oktobra donela odluku koja ispravlja nepravdu staru 69 godina prema ovdašnjim Mađarima..

    Opet, sam Pajtić je za skupštinskom govornicom rekao da se niko ne protivi koalicionoj saradnji SVM i SNS na republičkom nivou. Moguće je, ima i toga, da je sveopšte iznenađenje među poslanicima potezom SVM rezultat naivnog verovanja da je pitanje Vojvodine izuzeto iz odnosa SVM i SNS, odnosno da SVM nije dužan da SNS „vraća usluge“ za dosadašnje ustupke, nameštenje i pozicije u budžetu. Ali, ako je to tačno, to bi značilo da se u jučerašnju akciju, uprkos svemu, krenulo bez plana B, pod kodnim nazivom „Šta ako SVM uskrati podršku“. To bi, takođe, značilo da DS nije ništa naučio od 2001. i neslavnog pokušaja smene Nenada Čanka s mesta predsednika Skupštine.

    Ovo bi sve bilo daleko razumljivije kad ne bi postojalo raspostranjeno uverenje o tome da je inicijatorima rekonstrukcije zaista stalo do ostanka na vlasti. Jer, ako je to ulog, onda se ništa ne prepušta slučaju.

    Za: Vladajuća većina je izglasala rekonstrukciju i bez SVM, dakle, nisu neophodni!

    Protiv: Većina od 62 ili, u najboljem slučaju, 63 poslanika? Pa, zbog nepovoljne matematike u ponedeljak se nisu samo povlačile ostavke, već je jedan poslanik bio prisutan na sednici i pored smrtnog slučaja u porodici, a dvojica su došla iako su bolesni. Iznenadno pojavljivanje poslanice PSS u taboru DS i, tvrde poslanici, kvisko glas radikala Tintora…pa, mislim da to dovoljno ilustruje situaciju.

    Tehnički, ako ova koalicija planira da ostane na vlasti do 2016, 61 glas im je neophodan još nekoliko puta – prilikom glasanja za budžet za 2015. i 2016, i eventualno rebalansa budžeta. I taj broj će imati samo pod uslovom da na glasanju budu prisutni svi poslanici koalicije, uprkos lošem zdravstvenom stanju, recimo.

    Inače, apsolutna većina je potrebna i u slučaju razrešenje i izbora novog predsednika, odnosno razrešenja i izbora potpredsednika Skupštine.

    Politički, budu li se odluke nadalje donosile s manje glasova od apsolutne većine, opoziciji se daruje arsenal za napade na koaliciju koja „odavno nema poverenje među građanima, a sad ni među većinom poslanika“. Eventualno uvećavanje koalicije kroz paktiranje s poslanicima ili strankama izvan vladajuće koalicije, te bi napade dodatno osnažilo, ali bi i pozivanje na legitimitet s izbora 2012. učinio do kraja neubedljivim.

  • Pajtićeva decenija

    Pajtićeva decenija

    Pre deset godina, lider DSS Vojislav Koštunica izabran je prvi put za predsednika Vlade Srbije. Iste godine, predsednik DS Boris Tadić prvi put je izabran za predsednika Srbije.

    Te, 2004. godine Bojan Pajtić je prvi put izabran za predsednika Izvršnog veća AP Vojvodine.

    Deset godina kasnije, Koštunica više nije čak ni član DSS; Tadić je pak lider Socijaldemokratske stranke, naslednice Nove demokratske stranke koju je formirao nakon napuštanja DS početkom ove godine.

    Deset godina kasnije, Pajtić krcka treću godinu svog  trećeg uzastopnog mandata kao predsednik, odskora tako krštene, Pokrajinske vlade. Od 31. maja ove godine je i predsednik DS.

    Među Pajtićevim prethodnicima na toj funkciji, najduže su se, po puna dva četvorogodišnja mandata, zadržali legendarni Nikola Kmezić te Geza Tikvicki.

    predsednici PIV

    (NOTE: Na ovom spisku, iako je preuzet sa sajta Uprave za zajedničke poslove pokrajinskih organa uprave, nedostaje Damjan Radenković, koji je funkciju predsednika PIV-a obavljao nakon ubistva Boška Peroševića – od juna do oktobra 2000.)

    Nikola Pašić je delom u Srbiji a delom u Prvoj Jugoslaviji na premijerskoj funkciji proveo s prekidima nekih 17 godina – u cugu najduže  u mandatu od 30. avgusta 1912. do 7. decembra 1918.

    Uz druge funkcije u poratnoj Jugoslaviji Jospi Broz Tito je jedno vreme obavljao funkciju i predsednika Saveznog izvršnog veća, i na tom mestu je ostao skoro 18 godina – od 29. novembra 1945. do 29. juna 1963.

    Prvi put je Bojan Pajtić za predsednika Izvršnog veća AP Vojvodine izabran na drugoj sednici Petog saziva Skupštine Vojvodine, 30.oktobra 2004.

    Tada je za njegov izbor glasalo 66 poslanika, dok je devet bilo uzdržano.

    Na tu funkciju izabran je iz redova pokrajinskih poslanika. I na narednim izborima kandidovao se za poslanika, ali se redovno odricao mandata uoči konstituisanja novog saziva vojvođanske skupštine. Imao je, očito, druge planove.

    Drugi put je za predsednika PIV-a izabran nakon nakon majskih izbora 2008, na trećoj sednici Šestog saziva Skupštine, 16. jula 2008. – sa 88 glasova „za“ i 24 „protiv“.  Nakon usvajanja Statuta AP Vojvodine 2009. Izvršno veće je preimenovano u Vladu AP Vojvodine, a time je Pajtić prvi put postao predsednik Vlade.

    U kabinetu predsednika Vlade, na prvom spratu Banovine, ostao je i posle majskih izbora 2012. godine: na trećoj sednici Sedmog saziva Skupštine Vojvodine, 11. jula 2012,  u njegov treći mandat uveli su ga glasovi 79 poslanika, dok se 21 tome usprotivio.

    Nakon izmena Statuta Vojvodine iz maja ove godine, Pajtić se nalazi na čelu Pokrajinske vlade.

    Uprkos političkim pritiscima na vladajuću većinu u Skupštini Vojvodine, koji traju bezmalo već dve i po godine, Pajtić je i dalje uveren da će uspeti da do kraja izgura i svoj treći mandat – po njegovim rečima, i poslednji. Naime, u nedavnom intervjuu Tanjugu najavio da 2016. neće juriti četvrti mandat u Banovini.

    U političkoj karijeri dugoj 18 godina, Bojan Pajtić je prevalio put od portparola Gradskog odbora DS u Novom Sadu do predsednika DS. Pre DS jedno vreme je bio član Narodne stranke Milana Paroškog.

    Za potpredsednika Izvršnog odbora Novog Sada izabran je 2000, u Skupštinu Srbije biran je dva puta – na izborima 2000. i 2003. godine. Tokom prvog mandata u nacionalnom parlamentu obavljao je funkciju predsednika Zakonodavnog odbora a jedno vreme je vodio i poslanički klub DOS-a.

    Pajtić 10

    (foto: blic.rs)

  • Vreme (ni)je za letnji raspust

    Vreme (ni)je za letnji raspust

    Da li je jučerašnje okupljanje pokrajinskih poslanika bilo i poslednje…pre letnjeg raspusta?

    Striktno tumačenje propisa kaže – nije.

    Oni poslanici koji su upoznati s Pokrajinskom skupštinskom odlukom o Vladi AP Vojvodine komotno bi mogli da zapevaju „Zbog Ješić Gorana, nema nam još odmora“.

    Član 19. te odluke, naime, kaže:

    Predsednik pokrajinske vlade dužan je da predloži Skupštini izbor novog člana pokrajinske vlade u roku od 15 dana od prestanka mandata prethodnog člana pokrajinske vlade.

     

    Skupština Vojvodine juče je razrešila Gorana Ješića funkcija potpredsednika Pokrajinske vlade i pokrajinskog sekretara za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo – ergo, predsednik Pokrajinske vlade do 17. jula mora da predloži Skupštini Ješićevog naslednika.

    Do tada, trebalo bi da ovlasti člana svog kabineta da privremeno preuzme vođenje (Ješićevog) resora. To, takođe, stoji u pomenutom članu odluke o Pokrajinskoj vladi.

    Ovlašćenja člana pokrajinske vlade kome je prestao mandat vrši član pokrajinske vlade koga predsednik pokrajinske vlade ovlasti.

     

    Pajtić će, kako se nezvanično može čuti, tu odluku doneti večeras tokom sastanka s najbližim saradnicima iz Vlade (čitaj: iz DS), među kojima će biti i budući „vd sekretar za poljoprivredu“. Njegovo ime verovatno će sutra biti obznanjeno.

    pajtić ješić

    (preuzeto s vojvodina.gov.rs)

     

    Postoji, međutim, i specifična škola mišljenja koja insistira na razlici između „predlaganja (novog sekretara)“ i „održavanja sednice“. Drugim rečima – nije problem u tome da se predlog do 17. jula nađe u Skupštini, već da li će postojati, hm, uslovi da se ta sednica – i održi.

    Sam Pajtić je više puta ponovio da ne isključuje mogućnost da DS prepusti vođenje tog resora nekoj drugoj stranci. Ta druga stranke je LSV, što on nije potvrdio, ali je to svima već poznato.

    Ukoliko Skupštini predloži kandidata za novog člana Vlade iza kojeg stoji LSV, to će biti signal da je deo rekonstrukcije, pardon – reformatiranja, uspešno okončan. Pajtić je danas u Kažiprstu izjavio da je „moguće vrlo brzo postići dogovor o reformatiranju Pokrajinske vlade“.

    Ukoliko postoji dobra volja, dogovor o svemu moguće je postići za nekoliko dana, kazao je predsednik Pokrajinske vlade i lider DS.

    Ostaje pitanje – šta ako se ne bude postigao sveobuhvatni dogovor o sastavu nove Vlade, već samo o Ješićevom nasledniku? Hoće li samo zbog toga usred jula uslediti mobilizacija poslanika vladajuće većine? I da li će ona biti uspešna?

    A vladajuća većina je već na prošloj sednici opasno kuburila s brojnošću – za Ješićevu smenu glasalo je jedva 63 poslanika. Navodno, odmori su već počeli…

  • Uoči 28. sednice: Četiri bitna slova „P“

    Uoči 28. sednice: Četiri bitna slova „P“

    Tri meseca nakon poslednjeg okupljanja pokrajinskih poslanika – period koji je obeležilo osipanje najbrojnijeg poslaničkog kluba i po isti klub nepovoljni rezultati parlamentarnih izbora, i tome posledično pozivi na raspisivanje vanrednih pokrajinskih izbora, vladajuća koalicija (čitaj Vlada APV) izlazi na sutrašnju 28. sednicu Skupštine Vojvodine s dnevnim redom koji ni u jednom slovu ne odiše nadasve opipljivom postizbornom/predizbornom tenzijom.

    Štaviše, kao da je sve u najboljem redu, poslanicima je ponuđen dnevni red s standardnim kadrovsko-izmene-statuta- pokrajinske-ustanove-davanje-saglasnosti- na-izveštaj dnevnim redom, no među njima se ipak našao i jedan ozbiljan i prilično obiman (269 strana) dokument, a tiče se razvoja Vojvodine.

    Reč je o Programu razvoja AP Vojvodine od 2014. do 2020. godine sa Akcionim planom za realizaciju prioriteta programa razvoja AP Vojvodine za period od 2014. do 2020. godine, koji je, nakon javne rasprave po većim gradovima Pokrajine, pripremio Pokrajinski sekretarijat za međuregionalnu saradnju i lokalnu samoupravu.

    U najkraćim crtama, prvi čovek tog sektretarijata Branislav Bugarski za tak dokument kaže da je sačinjen „kako bi bili definisani jasne smernice i prioriteti rada u AP Vojvodini u narednom periodu, te da bi na jezik parntera iz EU bilo prevedeno sve ono što Vojvodina želi da bude urađeno“.

     

    Bane1   Definisana su 4 prioriteta u razvoju Pokrajine i njima će biti poklonjena dužna pažnja: ljudski resursi, razvoj infrastrukture za pristojan život i rad, održivi ekonomski rast izgradnja  institucija. (Branislav Bugarski)

     

     

     

    Do 2017. godine u ovaj program biće potrebno uložiti 170 milijardi dinara, od čega bi iz pokrajinskog budžeta trebalo da bude izdvojeno 22 milijarde. Ostatak bi bio obezbeđen iz budžeta lokalnih samouprava, odnosno Republike, te iz EU fondova.

     

    Bane1Usvajanje ovog Programa značiće, između ostalog, da ćemo nastaviti s obukom nezaposlenih u našem edukativnom centru, značiće za zaštitu životne sredine kroz revitalizaciju kanala Baja-Bezdan i osposobljavanje prevodnice u Bezdanu za njegovu funkcionalnost u odbrani od poplava, te za izmuljavanje Begeja; značiće za dijalog s Republikom kako bisno utvrdili na koji broj stanovnika dolazi po jedan lekar; značiće za otvaranje tri nova granična prelaza sa Rumunijom, za tunel kroz Frušku goru…

     

    Osim rasprave o ovom Programu, sutrašnju sednicu obeležiće i druge teme koje počinju istim slovom. Pa, da vidimo koje su to.

    Pajtić. Nakon nimalo zavidnog rezultata koji Demokratska stranka osvojila podjednako na nivou čitave države i Vojvodine, predsednik (do daljeg) Vlade Vojvodine Bojan Pajtić biće u fokusu izjava opozicionih odličnika ispred skupštinske sale, ali, čim se bude ukazala prilika, i za govornicom – a svima njima biće zajedničko ukazivanje na gubitak legitimiteta DS i srdačna preporuka da svojom ostavkom otvori put ka raspisivanju vanrednih pokrajinskih izbora.

     

    bojan pajtic

    (izvor: novosti.rs)

    Poslanici. U protekla tri meseca došlo je do značajnih promena u klupskom poretku Skupštine Vojvodine i to će biti konstatovano u delu sutrašnje sednice koji prethodi usvajanju dnevnog reda. Sutra će, dakle, biti ozvaničeno postojanje sedmog poslaničkog kluba (NDS), ostavke troje poslanika SRS, taze prelazak jednog poslanika među „nesvrstane“, te jedan međuklupski transfer – iz kluba „Izbor za bolju Vojvodinu“ u „Pokrenimo Vojvodinu – Tomislav Nikolić“. Hm, valjda bi to bilo sve…

    Prebrojavanje. U vezi je s prethodnom temom, a biće prisutno nakon svakog poziva predsednika za pritiskanje tastera za glasanje. Ono na šta se dosad uopšte nije obraćala pažnja – kako su baš svi poslanici stranaka iz vladajuće koalicije (IBV-SVM-LSV) glasali, sutra će, sva je prilika, privačiti najveću pozornost i poslanika ali i novinara. Samo da jedan poslanik iz tih stranaka ne bude glasao kao ostatak koalicije biće dovoljno za dodatnom generisanje spekulacija o daljem topljenju skupštinske većine. Da li je tako nešto neizbežno? Jeste.

    A, kad smo kod prebrojvanja…

     

    „Izbor za bolju Vojvodinu“          52 poslanika

    „Pokrenimo Vojvodinu – Tomislav Nikolić“        25

    SPS-PUPS-JS-SDPS              12

    LSV                                            10

    SVM                                            7

    NDS                                             5

    SRS                                              5

    DSS                                              3

    nezavisni                                   1