Ознака: simboli AP Vojvodine

  • Uvođenje novih simbola Vojvodine koštaće 2,25 miliona dinara. Za sada.

    Uvođenje novih simbola Vojvodine koštaće 2,25 miliona dinara. Za sada.

    Odluka o izgledu i koršćenju simbola i tradicionalnih simbola AP Vojvodine, koju je Skupština Vojvodine usvojila prošle nedelje, danas stupa na snagu i to će biti obeleženo svečanim podizanjem tradicionalne zastave AP Vojvodine ispred Banovine, sedišta Pokrajinske vlade  .

    Novousvojena zastava naći će se, uz zastavu Republike Srbije i tzv. savremenu zastavu AP Vojvodine, i na kuli Banovine, na jarbolu ispred Skupštine Vojvodine, te na zgradama pokrajinskih organa i službi koje osniva AP Vojvodina.

    zarko-zastava

    Tradicionalna zastava Vojvodine (sa tradicionalnim grbom) od danas ispred Banovine (foto: Žarko Bogosavljević @zarkobns)

     

    Uz postojeće dve, tradicionalna zastava Vojvodine moraće da se vijori i na zgradama jedinica lokalne samouprave na teritoriji Pokrajine. Kako pišu „Večernje novosti“, novosadski DES je iz 20 lokalnih samouprava već primio narudžbine za novom zastavom. Lokalne budžete to će koštati između 2000 i 6000 dinara po zastavi, u zavisnosti od dimenzija.

    Koliko će uvođenje novih simbola koštati budžet AP Vojvodine?

    Finansijski efekti na budžet AP Vojvodine i lokalne budžete biće „sveobuhvatno procenjeni“ prilikom donošenja uputstva o korišćenju simbola AP Vojvodine, što je zadatak Pokrajinske vlade na osnovu člana 14. PSO o izgledu i korišćenju simbola i tradicionalnih simbola AP Vojvodine, stoji u odgovoru Pokrajinskog sekretarijata za finansije upućenog Vojvođanskoj.

    Ipak, u Finansijama već sada aspolažu procenom koliko će primena skupštinske odluke koštati pokrajinski budžet do kraja godine.

    2,25 miliona dinara.

    Za sprovođenje Odluke do kraja godine procena potrebnih sredstava utvrđena je u visini od 2,25 miliona dinara, a što je i razlog povećanja odgovarajućih rashoda u predloženom rebalansu budžeta za 2016. godinu.

     

    Procena Finansija je da će ta suma do kraja godine biti utrošena na sledeći način:

     

    • Za uramljivanje grbova – 800.000 dinara
    • Za izradu pečata650.000 dinara
    • Za nabavku zastava – 800.000 dinara

     

    Iako je za danas najavljeno svečano podizanje samo jedne zastave, u Sekretarijatu za finansije Vojvođanskoj je rečeno da je planirano da se zavijori ukupno četiri tradicionalne zastave (nije rečeno gde), za šta je izdvojeno 20.000 dinara.

     

    • Zastava Vojvodine – tradicionalna – 130×400 –  1 kom. – 7.800,00 dinara
    • Zastava Vojvodine – tradicionalna – 130×300 – 1 kom. –  5.850,00 dinara
    • Zastava Vojvodine – tradicionalna – 130×200 –  2 kom. x 3000,00 dinara  = 6000,00 dinara 

     

     

  • Uoči 5. sednice: 9 najčešćih pitanja o simbolima Vojvodine

    Uoči 5. sednice: 9 najčešćih pitanja o simbolima Vojvodine

    Sutra će se, iz drugog pokušaja, pred poslanicima naći Predlog Pokrajinske skupštinske odluke o izgledu i korišćenju simbola i tradicionalnih simbola AP Vojvodine. Nacrt odluke koji je sačinila Pokrajinska vlada početkom jula, na ovlašćenom Odboru za pitanja ustavno-pravnog položaja pretrpela je određene izmene. Time su samo uvećana sporenja među političkim strankama, koja datiraju još od prihvatanja inicijative o tome da Vojvodina ima dualne simbole – zvanične i tradicionalne.

    Ovaj tekst je pokušaj da se objasni pozadina političkih sporenja, ali i da se otklone određene neduomice koje je još prošle godine pokrenuo sadržaj predložene odluke .

     

    Dakle, Vojvodina sutra dobija tradicionalne simbole – zastavu  i grb?

    Simboli AP Vojvodine – zastava i tradicionalna zastava, kao i grb i tradicionalni grb, utvrđeni su Statutom AP Vojvodine iz 2014. godine. Sutra bi, zapravo, pokrajinski poslanici samo trebalo da ustanove kada se, gde se i kako se ističu svi ti simboli Pokrajine. To je suština predloga PSO o izgledu i korišćenju simbola i tradicionalnih simbola AP Vojvodine, o čemu će sutra raspravljati Skupština Vojvodine.

    [gview file=“http://vojvodjanska.rs/wp-content/uploads/2016/09/predlog-pso-o-simbolima-2016.pdf“]

     

    Zašto se ta odluka donosi 2016, dve godine nakon usvajanja Statuta?

    Zbog nedostatka političke volje, u najkraćem. Nje najpre nije bilo da se odluka usvoji u  propisanom roku (do 30. avgusta 2014.), kako je nalagala PSO o sprovođenju Statuta APV, a kad se odluka, marta 2015, konačno našla pred poslanicima – za nju nije glasao najmanje 81 poslanik (2/3 većina), pa odluka nije usvojena. U sadašnjoj skupštinskoj većini sad tvrde da ta volja konačno postoji.

     

    Znači, odluka će sutra biti usvojena?

    Sva je prilika, budući da je podršku usvajanju najavilo više od 2/3 poslanika – uz SNS, SVM, SPS, poslanike Jedinstvene Srbije i drugih, za odluku će glasati i opozicioni SRS. Istovremeno, DS i DJB su najavili uzdržani stav, dok će LSV, kao i prošle godine, glasati protiv. Poslanik DZVM Aron Čonka takođe je najavio da će glasati protiv.

     

    Kako izgledaju svi ti simboli Vojvodine?

    Njihov izgled definisan je članom 9 Statuta AP Vojvodine.

     

    cl-9-statuta

     

    Vau, otkud Vojvodini toliko zastava i grbova?

    Sve do 2014. Vojvodina je imala samo jednu zastavu i samo jedan grb. Kao rezultat kompromisa prilikom izrade „popravnog“ Statuta APV (pošto je pretdhodni iz 2009. USS u dobroj meri osporio 2013. godine) Vojvodina je dobila i tradicionalne simbole – tradicionalnu zastavu i takav grb, pre svega na insisitranje ondašnje opozicije (SNS, SPS i DSS). Ruku na srce, niti je ondašnja vlast bila luda za uvođenjem tradicionalnih simbola (štaviše, LSV je izričito bila protiv toga), niti je opozicija umirala od želje da se zadrže tzv. Čankovi simboli iz 2002. i 2004. Međutim, kako iza sebe 81 poslanika nije imala ni tadašnja vladajuća koalicija niti ni sama opozicija, ništa osim kompromisa u tom trenutku nije omogućavalo da Statut bude usvojen: Uzgred, trenutna vladajuća većina ima dovoljno glasova i da izmeni odredbu o znamenjima u Statutu, te da ukine bespotrebnu dualnost simbola (a tako, da se ne lažemo, i simbolički najvažniju zaostavštinu prethodne vlasti); SPS se, recimo, zalaže za izmenu Statuta. Međutim, u ovom trenutku, pokriće za bavljenjem nevažnim temama, kakva jeste ova o simbolima, može da se pronađe jedino u otklanjanju nemarnosti bivše vlasti prema poštovanju propisa. Izmene Statuta, do daljeg, ne spadaju u tu kategoriju.

    važeći grb

                 Grb Vojvodine

    grb

    Tradicionalni grb Vojvodine

     

    zastava

    Zastava Vojvodine

    trad-zastava

    Tradicionalna zastava Vojvodine

     

    Gde, kada i kako će se koristiti svi ti simboli Pokrajine?

    Uporedo, nerazdvojno; kao Toplica Milan i Kosančić Ivan: gde jedna zastava, tu i druga  zastava, i gde jedan grb, tu i drugi grb: na objektima, u objektima, na dokumentima, u sastavu pečata….A gde je tako zakonom propisano, biće isticani zajedno sa grbom, odnosno zastavom Republike Srbije.

    I, izgleda sa još jednom zastavom Vojvodine, pa bi, teoretski, na jednom mestu moglo da se zavijori čak tri srpske trobojke (fakat, i netradicionalna zastava Vojvodine je u tim bojama, ali drugačijih proporcija), od kojih se tradicionalna zastava Vojvodine tek u nijansama razlikuje od Narodne zastave Republike Srbije. Razlikovaćete ih samo po mestu koje zauzimaju prilikom isticanja zastava.

     

    Ček, ček, koliko će na kraju Vojvodina imati zastava?!

    Zvanično, dve – već postojeću i tradicionalnu. Međutim, predlogom PSO o izgledu i korišćenju simbola i tradicionalnih simbola APV predviđena je mogućnost da se u svim slučajevima kada se ističu – uh, kako da je nazovem…savremena? – i tradicionalna „može isticati i tradicionalna zastava sa tradicionalnim grbom u sredini“ (član 8).

    Takva odredba, inače, nije stajala ni u prošlogodišnjem neusvojenom predlogu, niti u istovetnom tekstu koji je u formi nacrta letos utvrdila Pokrajinska vlada. Nezvanična treća zastava našla se u tekstu predloga na intervenciju prof. dr Slobodana Orlovića, koji je jedan od četvorice članova Odbora za pitanja ustavno-pravnog položaja Pokrajine iz redova naučnih i stručnih radnika . Takva zastave se, gle, već neko vreme vijori na Pravnom fakultetu, na kojem profesor Orlović predaje.

    tradicionalna_zastava-na-pravnom

    (preuzeto sa 021.rs)

     

    Ali, opis takve zastave ne postoji u Statutu, zar ne?

    Formalno, ne, ali profesor Orlović kaže da to nije ništa drugo do „istvoremeno isticanje tradicionalne zastave i tradicionalnog grba“, koji se, je li, navode u Statutu. Ako predlog prođe, isticanje te zastave biće, kako lepo piše, opcionalno – može biti istaknuta ali i ne mora.

    „Može, a da li će (biti isticana), to ćemo videti“, kaže profesor Orlović za Vojvođansku.

    Pretpostavljam da bi ta zastava mogla da se zavijori na, recimo, godišnjicu Majske skupštine iz 1848, na Dan prisajedinjenja Bačke, Banata i Baranje Kraljevini Srbiji iz 1918. ili u nekim drugim svečanim prilikama.

    Istina, nije teško zamisliti da neko padne na pamet da drastično uveća taj broj prilika, pa i po cenu da sve poprimi ukus groteske. Pa tako da za, recimo, Dan Grad Subotice (1. septembar) na tamošnjoj Gradskoj kući bude istaknuto sedam (!) zastava – Republike Srbije, tri vojvođanske, te zastave hrvatske, mađarske i bunjevačke nacionalne manjine. Plus, zastava Subotice istaknuta na jarbolu (ili čak zajedno s drugim zastavama, kao na fotografiji ispod). Totalno neupućeni stranac, koji bi se tog dana našao u Subotici, mogao bi od toliko zastava da pomisli da se održava važan samit lidera regiona.

    dan-subotice-2013

    Dan Grada Subotice, 2016. (preuzeto sa subotica.com)

    dan-grada-2013

    Dan Grada Subotice, 2013. (preuzeto sa subotico. info)

    Koliko će se grbova nalaziti u, recimo, sastavu pečata?

    Predlog odluke nalaže da se u pečatima pokrajinskih organa i službi grbovi Vojvodine koriste uporedo. Njima treba dodati obavezni Mali grb Republike Srbije. Dakle, tri grba. U jednom pečatu, zakonski inače limitiranog prečnika. Ali, predlagači tvrde da se o tome vodilo računa i da će sve biti u redu. Pečatoresci pak ne dele to mišljenje.

     

    (Fotka sa naslove preuzeta sa novosti.rs.)

  • Naravno da tri grba mogu da stanu u pečat. Pravo pitanje je – kako će to izgledati?

    Naravno da tri grba mogu da stanu u pečat. Pravo pitanje je – kako će to izgledati?

    Mi možemo da uradimo gotovo sve što se od nas zatraži.“

    Pitajte bilo kog pečatoresca i sigurno ćete čuti ovakav stav. Svaki će vam, međutim, naglasiti sledeće:

    Možete da zatražite da u sastavu pečata bude sve što se zamislili, ali o nečemu se ipak mora voditi računa – na šta će na kraju da liči otisak pečata na papiru. Ništa od toga nije važnije.

    Sagovornik Vojvođanske, jedan od novosadskih pečatorezaca, nije znao za nameru vojvođanskih poslanika o tome da na zasedanju 15. septembra urede izgled i korišćenje simbola i tradicionalnih simbola AP Vojvodine, čije je postojanje uvedeno Statutom APV iz 2014. godine (član 9.).

    Kažete, Vojvodina će imati dva grba i dve zastave, i da će i grbovi i zastave morati da se koriste uporedo?“

    „Da,  tako piše i u Statutu Vojvodine i u predlogu odluke.“

    [gview file=“http://vojvodjanska.rs/wp-content/uploads/2016/09/predlog-pso-o-simbolima-2016.pdf“]

     

    (NOTE: Ovaj predlog neznatno se razlikuje od onog koji se prošle godine našao pred poslanicima, ali nije usvojen.)

     

    Sagovornik Vojvođanske gleda u jedan stari dokument na kome se nalazi pečat Skupštine AP Vojvodine.

    „Ako me pitate da li se postojećim grbovima Republike Srbije i AP Vojvodine u pečatu može dodati još jedan – kako rekoste, tradicionalni? – moj odgovor je – naravno da može, sve se može. Problem je, međutim, što se u otisku ti grbovi neće najbolje videti. Prosto, da bi svi stali u pečat, neminovno je da njihove dimenzije budu umanjene toliko da bi mogle da stanu u predviđeni prostor unutar pečata.“

    E, da – zaboravite na ideju o povećanju prečnika pečata. Zakon o pečatu državnih i drugih organa je u članu 6. veoma jasan:

    Prečnik pečata koji se ispisuju na srpskom jeziku ćiriličkim pismom i na jeziku i pismu pripadnika  nacionalnih manjina iznosi od 40mm do 60mm.

     

    Iz razumljivih razloga, prečnik pečata vojvođanske skupštine iznosi maksimalnih 60mm, kako bi natpis Republika Srbija, Autonomna Pokrajina Vojvodina, Skupština Autonomne Pokrajine Vojvodine, Novi Sad, mogao da bude ispisan na srpskom jeziku ćiriličkim pismom, kao i na jezicima koji su u službenoj upotrebi u AP Vojvodini. I da ostane mesta…za grbove: obavezni državni i jedan vojvođanski…ili koliko ih već ima.

     

    pečatZvanični pečat Skupštine AP Vojvodine (prečnik 60mm)

     

    U pečatu Skupštine AP Vojvodine, konkretno, prostor za grb(ove) dimenzija je 1,6 x 1,5 cm (okvirno). Postojeći grbovi – Mali grb Republike Srbije i onaj AP Vojvodine iz 2002. – dimenzija su (takođe okvirno) 1,3 x 0,7 cm (zbog krune na vrhu), odnosno 0,9 x 0,7 cm. U otisku pečata ti grbovi se, inače, dobro prepoznaju.

    Sa pridruženim grbom, i to još s krunom na vrhu, to, međutim, sasvim sigurno neće biti slučaj.

     

    važeći grb

    Grb AP Vojvodine (usvojen 2002, potvrđen Statutom iz 2014.)

    grb

    Tradicionalni grb AP Vojvodine (uveden Statutom iz 2014.)

    „Oba postojeća grba morala bi da budu srazmerno umanjena (za pola? – op.a), kako bi ispod njih mogao uopšte da stane još jedan“, tvrdi sagovornik Vojvođanske. „Priznajem, nisam nikad pravio pečate s tri grba, niti znam da je neko od kolega to radio, i zato se pitam na šta bi, nakon umanjenja, ličili ti grbovi u otisku. Nije mi jasna svrha da sva tri grba reda radi postoje u pečatu, ali da se ne vide dobro u otisku pečata.

    Prema predlogu odluke koja će se u četvrtak naći pred poslanicima, „grb i tradicionalni grb uporedo će se koristiti u sastavu pečata pokrajinskih organa i službi koje osniva AP Vojvodina“ (član 9.) U članu 15. predloga navodi se da će se pečati pokrajinskih organa i službi koje osniva AP Vojvodne uskladiti s odlukom „najkasnije u roku od šest meseci“ od supanja na snagu odluke (osmog dana nakon objavlivanja u „Službenom listu APV“ – op.a.).

    Za one pečatoresce koji budu dobili taj posao, bitka za najveći izazov pri uglavljivanju sva tri grbo vodiće se nesumnjivo između pečata Skupštine Vojvodine i – moj favorit – Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine-nacionalne zajednice. Oba, kao i svi drugi pečati, sa tekstom ispisanim na svim jezicima u službenoj upotrebi u AP Vojvodini.

    Pitate se: zašto o ovome autori predloga nisu vodili računa?

    Zapravo, jesu, tvrdi za Vojvođansku prof. dr Slobodan Orlović, vanredni profesor na Pravnom fakultetu u Novom Sadu i član, za ovo pitanje ovlašćenog, skupštinskog Odbora za pitanje ustavno-pravnog položaja Pokrajine iz redova naučnih i stručnih radnika.

    „O tome je, naravno, vođeno računa. Stvar je zanata, pečatoresca“, napisao je profesor Orlović u mejlu Vojvođanskoj odgovarajući na pitanje zašto se pri utvrđivanju sadašnjeg, ali i neuspelog prošlogodšnjeg predloga, nije vodilo računa o tome kako će, sa tri utisnuta grba, izgledati pečati pokrajinskih organa, čije su dimenzije zakonski definisane.

    Politički naum mogu da urazume neke stvari, ali među njima sigurno nije – običan lenjir.

  • Post festum: (Tradicionalno) znamenje nemanje

    Post festum: (Tradicionalno) znamenje nemanje

    Iznenađujući uzdržani stav poslanika DS na sednici Skupštine Vojvodine odložio je na neodređeno vreme operacionalizaciju statutarne odredbe o uvođenju „dualnih znamenja“ AP Vojvodine. Nakon što su demokrate na jučerašnjoj sednici „brutalno prekršile“ politički dogovor“, kako su to okarakterisali vidno iznervirani naprednjaci, o glatkom usvajanju Predloga PSO o izgledu i korišćenju simbola i tradicionalnih simbola AP Vojvodine, jedva da je ostalo prostora za optimizam da bi do „popravnog glasanja“ moglo da dođe do kraja mandata aktuelnog saziva vojvođanske skupštine.

    „Popravno glasanje“, naime, zahteva, pored ostalog, i ponovno postizanje političkog dogovora, bez kojeg, pri trenutnoj konstelaciji snaga u Skupštni Vojvodine, nije moguće obezbediti neophodnu 2/3 većinu (najmanje 81 poslanik) za usvajanje odluke o simbolima Pokrajine.

    No, nakon jučerašnjeg fijaska pri glasanju pitanje je da li bi stranka koja se percepira kao najveća i najmoćnija u zemlji dozvolili sebi, koliko god da joj je stalo do usvajanja novih simbola, rizik da ponovo bude namagarčena. Čak i kad bi se demokrate i ligaši složi s tim da život nema smisla bez uvećavanja broj pokrajinskih zastava i grbova i njihovog obožavanja, šta bi naprednjacima predstavljalo prihvatljivu garanciju da u nekom imaginarnom danu za glasanje neće doći do repriznog obrta?

     

    novakovic i matejin

    Borislav Novaković i Predrag Matejin: Izvini, ništa lično…(foto: prelistavanje.rs)

     

    S druge strane, teško da se može govoriti o nekakvoj preši za usvajanjem simbola zbog koje bi stranke pognule glavu i tako donele posao pečatorescima i izrađivačima jarbola. Ama, predlog odluke o simbolima trebalo je da pred poslanike dođe još pre 30. avgusta lane, kako su to nalagali rokovi u PSO o sprovođenju Statuta! Pa otuda, i nema previše razlike između toga da li si probio rok za šest i po meseci, sedam…ili onoliko koliko bi prošlo od avgusta 2014… do konstituisanja novog saziva Skupštine Vojvodine.

    Nagovestili su tako nešto juče naprednjaci u skupštinskim kuloarima, u afektu, biće, čak i mogućnost da iz Statuta posle izbora prognaju tzv. netradicionalne, „Čankove“ simbole. Ako osvoje dovoljno poslanika za izmenu Statuta, možda i do toga dođe.

    Dva su pitanja pokrenuli jučerašnji događaji u vojvođanskoj skupštini: a) zašto su demokrate odlučile da budu uzdržane pri glasanju i b) ima li Vojvodina u ovom trenutku svoje simbole?

    Na ovo drugo pitanje, odgovor je belodano jasan: naravno da ih ima, uprkos izjavama čelnika vojvođanske opozicije. Na snazi su, dakako, i dalje odluke o istorijskom znamenju, odnosno zastavi, iz 2002. i 2004, odnosno 2009. – te će tako – da li se kaže „netradicionalni“? – zastava i grb biti jedini simboli Vojvodine sve dok se ne donese nova odluka. Ili novi statut.

    Zvaničnom obrazloženje demokrata – o novim je simbolima „izostao najširi politički konsenzus, kako stranaka u skupštini, tako i političke javnosti“, pa onda i da „nikad nisu ni najavljivali da će glasati za odluku“ – nema šta da se doda, osim ovoga:

    – kako se to tek u utorak u 9:30, kada je počeo sastanak Poslaničkog kluba DS,  saznalo da oko simbola ne postoji politički konsenzus, kad je Liga još od petka, kada je na sednici Odbora za ustavno-pravna pitanja položaja APV utvrđen predlog odluke o simbolima, uporno ponavljala da neće podržati uvođenje tradicionalnih simbola?

    – da li se do utorka u 9:30 optimisitčki čekalo na postizanje konsenzusa političke javnosti o novim simbolima, pa su zato predstavnici DS na sednici Odbora u petak podržali tekst predloga odluke o simbolima?

    S takvim stavom na sednici nadležnog odbora, pa još nakon javnog repliciranja kritikama koje je na konto grba uputila Liga, potpuno je prirodno iznenađenje koje su poslanici, kako su sami priznali, doživeli kratko pred početak sednice, što je rezultiralo i sporadičnim negodovanjem. Ako ti se ne sviđa ideja o, recimo, korišćenju tradicionalnih simbola ili pak njihov izgled, onda to saopštiš u političkim razgovorima, a to iskažeš i tako što ne učestvuješ u utvrđivanju takvog predloga.

    Iznenađenje, takođe, nije krio ni predsednik Skupštine Ištvan Pastor koji je na samoj sednici rekao da je u 9 ujutro dobio uveravanja od svih šefova poslaničkih klubova o tome da dogovor postignut na sednicama skupštinskog Kolegijuma – i dalje stoji.

     

    Pastor tvit

     

    Za petak je, što nije nebitno u celoj priči, zakazana nova sednica Skupštine na kojoj bi se na inicijativu SNS raspravljalo o utvrđivaju odgovorosti (Uprave za kapitalna ulaganja, pa tako i Pajtićeve administracije) za propuste u nabavkama za „Kamenicu 2“.

    Anticipirajući tu sednicu kao show koji će režirati opozicija, uz kanonadu optužbi i teških kritika, vrlo je moguće da su demokrate naprasno odlučile da im pomrse konce i da im ne dozole da u jednoj nedelji dva puta demonstriraju pred kamerama kao pobednici.

    Sa stanovišta razuma, u petak bi se to „doakavanje“ opoziciji više isplatilo: bilo bi dovoljno da vladajuće stranke ne obezbede kvorum, i da tako izbegnu neugodnu temu. Podrška simbolima bio bi gest ozbiljnosti onog ko je, uostalom, takvu odredbu – bez ijedne zamerke – podržao još maja prošle godine, kada je usvojen Statut APV.

    Ovako…

  • Uoči 38. sednice: Znamenje imanje

    Uoči 38. sednice: Znamenje imanje

    Način na koji se u Skupštini Vojvodine rešavaju „sporna pitanja“ u političkim pregovorima, u najmanju ruku je spektakularan.

    Evo, kada je unutar poslaničkog plemstva trebalo da se odluči o tome da li da u Statut APV uđe termin „nacionalna manjina“ ili pak „nacionalna zajednica“, na kraju su prelomili tako da se ima koristiti pojam „nacionalna zajednica crtica nacionalna manjina“.

    Kada je trebalo odlučiti o tome da li da u Statut uđe termin „pokrajinski zaštitnik građana“ ili „ombudsman“, mudro se došlo do rešenja da uđe termin – „pokrajinski zaštitnik građana crtica ombudsman“.

    A kad je u tom serklu iskrsao problem biblijskih razmera – „ne sviđaju nam se već postojeći (je l’ autonomaški?) simboli AP Vojvodine ali, avaj, nemamo osnova a ni uslova da ih menjamo“ – rešenje je bilo posve neočekivano: predloženo je da se u Statutu zadrže postojeći ali i – da se unesu novi. Simboli, dakle.

    O njihovom izgledu i korišćenju poslanici će sutra doneti odluku – deset meseci nakon usvajanja Statuta, u kojem je (čl. 9) definisano da Vojvodina ima svoje simbole (zastavu i grb, tačnije: zastave i grbove), i više od pola godine nakon isticanja roka (čl. 8. PSO o sprovođenju Statuta) za uređivanje pitanja njihovog izgleda i korišćenja.

     

    [gview file=“http://vojvodjanska.rs/wp-content/uploads/2015/03/Predlog-PSO_simboli-APV.pdf“]

    (predlog PSO o izgledu i korišćenju simbola i tradicionalnih simbola AP Vojvodine)

     

    Ako se pre čitanja predloga odluke kojim slučajem pomislili da sve ostaje po starom samo što će se  novi, tj. tradicionalni simboli – srpska trobojka i rekonstruisani grb Srpskog vojvodstva iz 1848. – isticati u posebnim, svečanim prilikama, pogrešili ste. Pogrešili ste ako ste pomislili i da će, nalik Bavarskoj, biti omogućeno optiranje oko njihove upotrebe.

    Au contraire, Vojvodina, kako stoji u predlogu koji je u petak utvrdio Odbor za ustavno-pravnog položaja Vojvodine, dobija još dva znamenja, potpuno ravnopravna s postojećim. Kud jedni, obični simboli, tu i tradicionalni simboli. Svi zajedno, jedni kraj drugih. Kao jedno telo s četiri glave.

     

    zastava

    (sadašnja zastava AP Vojvodine)

     

    važeći grb

    (sadašnji grb AP Vojvodine)

     

    U najkraćem, ova odluka donosi posao izrađivačima jarbola i fasadnih držača zastava, izrađivačima grbova kao i pečatorescima.

    (Skupština grada Novog Sada, evo, neće morati jer na svom platou ima taman jedan jarbol viška. )

    „Zastava i tradicionalna zastava AP Vojvodine, uporedo sa zastavom Republike Srbije, viju se na zgradama Skupštine AP Vojvodine, Pokrajinske vlade, zgradama organa lokalne samouprave na teritoriji AP Vojvodine i zgradama pokrajinskih organa i službi koje osniva AP Vojvodina.“ (član 4)

    Sličan način korišćenja predviđa se i za  grb i, naravno, tradicionalni grb, s tim da će se ovi „uporedo koristiti u sastavu pečata pokrajinskih organa i službi koje osniva AP Vojvodina, na poveljama, diplomama i javnim priznanjima koje dodeljuju pokrajinski organi“, te „na diplomama i i svedočanstvima o školovanju završenom na obrazovnoj ustanovi čije je osnivač AP Vojvodina“. (član 9)

    Drugim rečima, u ovaj pečat Skupštine AP Vojvodine

     

    pečat

     

     

    pečatoresci će morati, kako znaju i umeju, da u središnji prostor prečnika od jedva 2,5 cm, umetnu još jedan važan detalj.

    Još jedan, ovaj put tradicionalni grb AP Vojvodine, na pečatu ukupno – treći. A pečat, po zakonu, ne može da bude veći – maksimum je, kad je u pitanju višejezična AP Vojvodina,  6 cm u prečniku (čl. 6 Zakona o pečatu državnih i drugih organa)

    Politički dogovori su takvi da uglavnom ne dozvoljavaju da ih sputavaju trivijalnosti poput prečnika, čak i kad je u pitanju glava čiode. Ili, poput – smisla.

     

    grb

    (predlog tradicionalnog grba AP Vojvodine)

     

    Kako je uopšte došlo do uvođenja „dualnog znamenja“?

    Postojeće simbole – zastavu i grb – nije bilo lako izbaciti pri pisanju sadašnjeg Statuta Vojvodine, iako nije tajna da postoje stranke koje ih još od uvođenja ne simpatišu. (U jednom broju vojvođanskih opština, štaviše, godinama odbijaju da istaknu važeću zastavu; ovi podaci možda nisu ažurirani!). Ustavni sud Srbije, naime, nije osporio tu odredbu starog statuta, pre sveg zbog toga što su simboli AP Vojvodine – izgled i način korišćenje – njena izvorna ustavna nadležnost (čl. 183).

    Dalje, važeći Statut Vojvodine je, kao uostalom i sam Ustav Srbije, rezultat kompromisa gde je svaka stranka uslovljavala podršku tom aktu prihvatanjem njihovog predloga. U situaciji gde Statut nije mogao da prođe ni u Skupštini Vojvodine (potrebna 2/3 većina) niti u Skupštini Srbije bez podrške stranaka koji su u jednom domu opozicija a u drugom čine vladajuću koaliciju, predlog za uvođenjem „dualnih znamenja“, koji je potekao od SNS i DSS, teško da je mogao da bude odbijen. Tim pre jer se tako nije diralo u postojeća znamenja, iza kojih su još 2002. i 2004. stale sve stranke sadašnje vladajuće koalicije u Vojvodini.

     

     

    zastava sa grbom

    (predlog tradiconalne zastave sa grbom)

     

    Ne treba, takođe, ignorisati ni politički gest u kojem su sadržane stare, i verovatno još živuće emocije, oličene, pored ostalog, i u inicijativi USS da ospori važeće simbole. Na to jedino ukazuje u LSV iz koje su najavili da sutra neće – jedini, sva je prilika – podržati predloženu odluku.

     

    Usvajanje ovakvog grba i zastave bio bi nastavak onog procesa koji je započet odlukom Ustavnog suda Srbije da ospori brojne odredbe Statuta Vojvodine, sa idejom da koncept Vojvodine bude definisan kao koncept srpske Vojvodine, kao etnički i kulturno definisanog srpskog prostora.

    (funkcioner LSV Dušan Jakovljev za Betu)

     

    I da stavite ove ocene po strani, ipak ostaje pitanje svih pitanja – zašto je ikome potrebno da ima i da u svakoj prilici koristi DVE zastave i DVA grba?

    Postoje li možda dve Vojvodine?

     

    (Pogledajte i ovo:  Tradicionalni Grb Vojvodine i Tradicionalna zastava